Ispred burze rada dugačak i red mladih

Čak trećina od sveukupne brojke 296.438 nezaposlenih su mlade osobe, do 29 godina. Sa svjedožbom ili diplomom u ruci, sve češće se umjesto na prvom radnom mjestu, nađu na šalteru Zavoda za zapošljavanje.

Kako bi ondje proveli što kraće vrijeme, Zavod u suradnji sa županijama provodi program Mladi na tržištu rada. Program se provodi u okviru europskog IPA programa vrijednog milijun eura. Cilj mu je potaknuti zapošljavanje prevladavanjem problema nezaposlenosti te prevladavanjem izazova za uključivanje na tržište rada.

Odabrane su županije sa najviše nezaposlenih mladih osoba. Statistike pokazuju kako je mladima do posla najteže doći u Vukovarsko-srijemskoj, Požeško-slavonskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

Gospodarska kriza nije jedini razlog što mladi teško dolaze do posla, napominju analitičari tržišta rada. Neadekvatan obrazovni sustav, malo prakse, predugo studiranje i općenito, niska motivacija učinila je od mladih ljudi nedovoljno poželjnu radnu snagu, upozorili su stručnjaci.

Nedavno provedena anketa među poslodavcima pokazala je također kako mladi svojim znanjima i vještinama nezadovoljavaju potrebe potencijalnih poslodavaca.

O nezaposlenosti i tržištu rada svakodnevno raspravljaju Zavod za zapošljavanje, poslodavci, sindikati, Vlada i predsjednik Ivo Josipović, ali jasne strategije, još uvijek, nema.

Ostaje pitanje koliko će njih ostati bez posla ili predugo ostati na burzi rada, dok se sve strane ne usuglase oko radne, socijalne i gospodarske politike.