Više diplomanata, manje posla

Tijekom 2008. na hrvatskim visokim učilištima diplomiralo je 22 posto više studenata nego u prethodnoj godini - njih 25.573.

Najviše je studenata diplomiralo na fakultetima, njih skoro 80 posto, na veleučilištima 13,5 posto, na visokim školama 5,4 posto, a na umjetničkim akademijama 1,4 posto.

Najviše je diplomanata bilo između 21 i 23 godine (39,6 posto), potom od 24 do 26 godina (30,6 posto), a najmanje je bilo mlađih od 21 godinu (4,3 posto). Onih starijih od 30 godina bilo je 14,5 posto.

Državni zavod za statistiku nema podataka je li se 25.573 visokoobrazovanih građana uspjelo zaposliti. U siječnju ove godine u Hrvatskoj je bilo 309.562 nezaposlenih.


Zemlja znanja - 871 magistar i 494 doktora znanosti

Naša je zemlja dobila i 871 magistra. Najviše, njih 70 posto, bilo je na Sveučilištu u Zagrebu. Slijedi ga Osijek (12 posto), Rijeka (7,7 posto), Split (7,5 posto), Pula (1,4 posto), Dubrovnik (0,9 posto) i Zadar (0,7 posto).

Najveći broj magistarskih radova bilo je iz područja društvenih znanosti (57,7 posto) i tehničkih znanosti (13,7 posto) te prirodnih i humanističkih znanosti (7 posto). Najmanje je magistarskih radova bilo iz umjetničkog područja, 0,8 posto. Troškove studija samo je platilo 57,6 posto kandidata, 33,2 posto poslodavac, a 5,4 posto Ministarstvo obrazovanja.

Od ukupno 494 doktora znanosti u Hrvatskoj najviše ih je doktoriralo u Zagrebu (81,8 posto), najmanje u Puli (0,4 posto), a tu titulu stekao je jednaki broj muškaraca i žena. U više od 70 posto slučajeva doktorska disertacija bila je istog znanstvenog područja kao magistarski rad, prenosi Hina.