Projekt Neoshield: Kako preusmjeriti putanju asteroida?

U naš bi planet svakih nekoliko stotina godina mogao udariti asteroid dovoljno velik da uništi grad te prouzročiti nezamislivu katastrofu, tvrde znanstvenici. Stoga istražuju kako preduhitriti takve potencijalne nesreće promjenom putanje asteroida, a ta je misija rezultirala zajedničkim znanstvenim projektom Europske svemirske agencije i Instituta Fraunhofer - Neoshield.

Ukoliko postoji točka u kojoj bi se asteroid i Zemlja mogli sudariti glavna je misao vodilja stručnjaka ubrzati asteroid kako bi do te točke došao prije Zemlje ili, pak, usporiti ga da Zemlja spomenutu točku prođe prije samoga asteroida. Za ostvarenje te zamisli mogao bi se, primjerice, lansirati masivan satelit koji bi golemom brzinom udario u asteroid.



Odjel kratkotrajnih dinamičkih opterećenja Instituta Fraunhofer u Freiburgu bavi se upravo tim istraživanjima u sklopu projekta Neoshield. Cilj je spoznati što se pri sudaru događa s poroznim materijalima od kojih su najčešće asteroidi sastavljeni te konkretnije, kako dobiti ciljane promjene u brzini asteroida ovisno o brzini, obliku te materijalu udarnog objekta. Usto, važno je otkriti i kako prijenos energije ovisi o materijalu asteroida u koji se sudara.

Asteroid prošao pokraj Zemlje i vraća se 2032.

Stoga znanstvenici koriste postrojenje za laboratorijsko testiranje sudaranja materijalima nalik na one u asteroidima. Dio postrojenja čini i jedan od najbržih na svijetu svjetlosno-plinskih simulatora mjerenja sile sudara. Simulator može ubrzavati milimetarske projektile brzinom gotovo 10 kilometara u sekundi, što odgovara brzini od 36.000 kilometara na sat.

Kako bi se sa što većom preciznošću analizirala reakcija materijala na sudar s projektilom, umjesto asteroidnih materijala u prostor za testiranje stavljena je kamena kocka. Rezultat eksperimenta bila je pojava početna kratera nastala u sudaru s projektilom te fino usitnjenih krhotina u dubini samog kratera. To je pokazalo kako se impuls sudara satelita širi kroz prostor te kakav utjecaj na okolinu imaju krhotine ispucane suprotno od smjera sudara.



Sljedeća faza istraživanja, ali i tehničkog rada, odvijat će se u pravom okruženju, svemiru, gdje će se moći testirati jednu ili dvije varijante obrambenih sustava protiv asteroida. Ujedno će to testiranje u praksi nesumnjivo donijeti i neka iznenađenja iz kojih će se moći mnogo toga naučiti, a tako stečena iskustva bit će veoma korisna u trenutku spašavanja Zemlje od moguće katastrofe.

Asteroid iz Čeljabinska prije dolaska na Zemlju imao sudar u svemiru

Osim što smo u ovotjednom izdanju Koda budućnosti predstavili projekt Neoshield, ni nadalje nije nedostajalo zanimljivih tema. Tako smo govorili i o Multisense platformi koja uz pomoć naprednih algoritama otkriva te analizira emocije i pokrete, ali i pokreće revolucionarne projekte poput ICT-jeva SimSenseija. Usto, upoznali smo vas s rješenjem koje poljoprivrednicima olakšava proizvodnju. Riječ je o aplikaciji AGRIVI koja omogućuje planiranje, uvid i kontrolu proizvodnje u procesu poljoprivrednih radova, te pritom štedi i novac i vrijeme.

Zanima li vas i robotska ruka, još jedno rješenje za zdravstvene probleme koje su osmislili kreativni ljudi uz pomoć suvremene tehnologije strojeva za 3D ispis, te život na Međunarodnoj svemirskoj postaji, svakako pogledajte emisiju u cijelosti.

Sljedeća emisija na rasporedu je u nedjelju 1. veljače na HRT4 u 16.35.

Prethodna izdanja pogledajte OVDJE.