Kako do mladih poljoprivrednika?

U Europskoj je uniji samo 7% poljoprivrednika mlađe od 40 godina. Za Hrvatsku nema točnih podataka, ali procjenjuje se da ih je čak dvostruko manje. U situaciji kad nam sela odumiru i gomilaju se neobrađene površine, trebali bismo ih čuvati kao malo vode na dlanu. No mi programe za potpore tek pišemo.

Nije obitelji Pavičić uvijek cvjetalo cvijeće. Prije dvadesetak godina, kad su se njime počeli baviti, to su učinili iz nužde. Da bi si osigurali kakav takav prihod i normalan život sebi i djeci. No nisu ni sanjali da će doći do 16 plastenika i naizmjenične proizvodnje cvijeća i povrća. Odluci da ipak prošire posao pridonio je sin, danas završeni agronom, tridesetogodišnjak koji je dodatno upisao i doktorski studij. Iako od malena radi s cvijećem i, kaže, uvijek ga putujući proučava na balkonima, i njega je tu zadržala nužda. Danas ne žali zbog odluke, jer njegovo je stručno znanje u kombinaciji s iskustvom roditelja recept za uspješan posao. No, kako kaže, sadašnju proizvodnju od 80 tisuća sadnica na godinu želi unaprijediti na održivi način.

Što se tiče povećanja, nećemo ići na povećanje jedino što bi išli u ulaganje je u obnovljive izvore energije što se tiče grijanja, rekao je Zlatko Pavičić.

Ti su ga planovi odveli i do Bruxellesa, jer je zahvaljujući radu o održivoj proizvodnji u plastenicima bio jedan od 10 hrvatskih predstavnika na europskoj konferenciji mladih poljoprivrednika. Tamo je doznao i za iskustva drugih zemalja, primjerice Francuske, koja svoje mlade poljoprivrednike itekako podupire.

Pogledajte videoprilog.