Odgoj za toleranciju

Prije nekoliko dana odjeknula je vijest da je ubojica Luke Ritza ponovno pretukao maloljetnika. Ako se ne upuštamo u priču jesu li za to krivi sudovi, roditelji ili škola, možemo se zapitati bi li takvih primijera bilo manje da se i u školama veća pozornost posvećuje odgoju i obrazovanju djece o toleranciji, demokraciji, ljudskim pravima - boljem razumijevanju svijeta oko sebe.

Analizirani su udžbenici, anketirani svi s obje strane katedre - djeca, roditelji, učitelji i ravnatelji. Mnogo je otvorenih pitanja u odgoju za demokraciju i ljudska prava.

Suočavanje s prošlošću, rat, poslijeratna zbivanja - teme su o kojima se daje malo problematskih tekstova, kažu stručnjaci.

Ističu kako, iako su u udžbenicima prikazane različite etničke skupine, veoma rijetko kao primjer služe one iz našeg društva i susjedstva. Priča se o Amerikancima, Rusima, Eskimima itd. Pripadnici srpske, bošnjačke, albanske manjine, koji žive s nama, o njihovoj se kulturi na govori kao o integralnom dijelu udžbenika, nego ih se samo nabraja.

Termini kao što su kulturni pluralizam, višejezičnost, višekulturalnost, diskriminacija pa čak i ateizam, koji je bio u okviru jednog pitanja, to su termini o kojima djeca ne znaju, ne znaju mnogo, kaže Jagoda Novak iz Centra za ljudska prava.

Udžbenici vjeronauka većinom sugeriraju stajališta jedne religije.

Čak 84 posto nastavnika misli kako je odgoj za demokratsko građanstvo i ljudska prava važan segment obrazovanja, ali ih gotovo jednako toliko misli da je ova vrsta odgoja primarno stvar roditelja. 

U europskim zemljama i zemljama koje nas okružuju imaju riješeno pitanje odgoja za demokraciju i ljudska prava. Hrvatska to nema.

Pitanje na koje većina roditelja, učenika, nastavnika i ravnatelja očekuje odgovor je hoće li nove promjene, koje se uskoro očekuju u školstvu, sve ovo uzeti u obzir.

Što o tome misle stručnjaci, pogledajte u videoprilogu.

Ocijeni članak