Savjeti za sigurno "surfanje"

Hrvatska drži korak sa svijetom u broju korisnika mobilnih telefona i interneta. Tako imamo više od pet milijuna aktivnih mobitela, a prema posljednjim procjenama gotovo dva milijuna koristi se internetom.

Oba medija imaju vrlo široku i praktičnu primjenu - virtualni svijet pomaže u razmjeni informacija i olakšava edukaciju na dobrobit čovječanstva, dok nam mobilni telefoni omogućuju dostupnost u svakome trenutku, što je roditeljima osobito važno. Međutim obe su moderne tehnologije ubrzo pretrpjele zloporabu od kriminalaca i svih onih koji su u njima vidjeli oruđe za izvršavanje svojih ilegalnih radnji.  Globalna kriminalna aktivnost, uključujući i pedofiliju, preko interneta i mobitela okomila se na najslabije - djecu koja u svakodnevnom korištenju medija nisu ni svjesna svih opasnosti koje se tamo kriju.

Policijski službenici Odsjeka maloljetničke delikvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji uprave kriminalističke policije Ravnateljstva policije pripremili su savjete o sigurnosti djece na internetu.

SAVJETI

Što je internet ?
Internet je svjetska globalna mreža (world wide web / www) koja omogućava elektroničku povezanost računala i njihovu komunikaciju. Prema dostupnim podacima s kraja 2008. godine, u Hrvatskoj je registrirano gotovo 2 milijuna korisnika interneta, što predstavlja oko 44% stanovništva.
On-line informacije i web stranice svatko može izraditi, administrirati ih i pristupiti im  bilo gdje u svijetu i u svakom trenutku.

Dobra strana:

Dostupnost velike količine najrazličitijih informacija o doslovno svemu što bi korisnike moglo interesirati.

Loša strana:

Vrlo je teško uspostaviti pravila ponašanja na internetu i time omogućiti sigurnost i zaštitu korisnika. Ne postoji središnja međunarodna organizacija koja motri ili odobrava sadržaj na internetu prije nego što se on ondje pojavi.

Dobra strana:

Većina sadržaja koji je dostupan na internetu pruža korisnicima zanimljive, pozitivne i edukativne informacije.

Loša strana:

Sloboda koju pruža internet i nepostojanje efikasnog načina kontrole ostavlja mogućnost za zloporabu interneta. Zloporaba za koju smatramo da ima najteže posljedice jest proizvodnja, nuđenje, distribucija i pribavljanje sadržaja dječje pornografije.

DJEČJA PORNOGRAFIJA NA RAČUNALNOM SUSTAVU ILI MREŽI / SEKSULANO ZLOSTAVLJANJE DJECE PREKO INTERNETA

Pojam dječje pornografije RH je preuzela iz Konvencije o kibernetičkom kriminalu Vijeća Europe, koja je ratificirana u Hrvatskom saboru, te je po svojoj pravnoj snazi iznad hrvatskih zakona.

Izraz "dječja pornografija" uključuje pornografski materijal koji vizualno prikazuje:
a. maloljetnika kako sudjeluje u seksualno eksplicitnom ponašanju;
b. osobu koja izgleda kao maloljetnik koji sudjeluje u seksualno eksplicitnom ponašanju;
c. stvarne slike koje predstavljaju maloljetnika kako sudjeluje u seksualno eksplicitnom ponašanju.

Postoje snažna međunarodna nastojanja, podržana od respektabilnih međunarodnih policijskih organizacija poput Interpola i Europola, da se za navedene teške oblike kriminaliteta prestane koristiti izraz dječja pornografija te da se pojava nazove pravim imenom: seksualno zlostavljanje djece preko interneta.

Izraz dječja pornografija u velikoj mjeri bagatelizira ova kaznena djela i obezvređuje žrtve. Naime izraz pornografija uobičajeno ne izaziva negativne emocije kod građana te predstavlja legalnu ljudsku aktivnost, koja je rijetko gdje i u rijetkim slučajevima kažnjiva. Čini se kako pridjev “dječja“ samo konkretnije opisuje jednu prihvatljivu društvenu pojavu.

Ipak treba znati da je prema Kaznenom zakonu za posjedovanje, proizvodnju, nuđenje, distribuciju i pribavljanje sadržaja koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece predviđena kazna zatvora od jedne do deset godina zatvora, a to dovoljno govori o kakvom se ozbiljnom kaznenom djelu radi.

Koji je opseg seksualnog zlostavljanja djece preko interneta?

Teško je ocijeniti potpunu veličinu tog problema. Pretpostavlja se da u ovom trenutku u svijetu postoji oko 100 000 internetskih stranica na kojima se nalaze vizualni sadržaji koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece.

Pretpostavka je da je jedno od petero djece koja se koriste internetom primilo neželjeni prijedlog ili zahtjev seksualne prirode. On se može odnositi na zahtjev da se nepoznatoj osobi pošalju vlastite fotografije ili videoisječci koji prikazuju dijete golo ili uključeno u najrazličitije seksualne aktivnosti ili pak na prijedlog da se dijete nađe s odraslom osobom zbog spolnog odnosa.

Pretpostavlja se da je između 25 i 35 % djece bilo izloženo seksualnim sadržajima na internetu.

Koje situacije predstavljaju najveći rizik?

Ponude ili zahtjeve seksualne prirode djeca najčešće dobivaju prilikom korištenja aplikacija za izravnu razmjenu elektronske pošte, popularnih Instant Messangera, elektroničke pošte ili prilikom igranja igrica on-line.

Kako počinitelji pronalaze djecu na internetu?

U svakodnevnom govoru takve počinitelje nazivamo pedofilima, no važno je znati da je pedofilija medicinski, odnosno psihijatrijski pojam, koji označava spolnu nastranost, tj. seksualnu sklonost prema djeci istog ili suprotnog spola.

Policija i pravosudni djelatnici upotrebljavaju širi termin „počinitelji seksualnih delikata na štetu djece“ jer počinitelji mogu biti i osobe kojima nije i možda nikada neće biti dijagnosticiran poremećaj koji se naziva pedofilija.

Djevojčice su pet puta češće žrtve od dječaka. Većinom su zlostavljači muškarci i to djeci poznate osobe. Rijetko koriste silu, već nagovaranje i potkupljivanje.

Odrasli počinitelji upoznaju djecu na različite načine. Tako primjerice pronalaze njihove osobne podatke u njihovim korisničkim profilima na najrazličitijim aplikacijama za razmjenjivanje poruka. Počinitelji znaju tražiti od djece koju upoznaju na društvenim internet-stranicama ili stranicama s on-line igrama da ih dodaju na svoju listu prijatelja, kako bi mogli imati pristup većem broju djece.

Nakon upoznavanja djece na javno dostupnim internetskim servisima, počinitelji potiču djecu da druženje nastave kroz sredstva komunikacije koja pružaju veću privatnost: slanjem SMS poruka ili telefonskim razgovorima, odnosno korištenjem aplikacija za izravnu razmjenu elektronske pošte.

Kako roditelji mogu prepoznati opasnost ?

Djeca i mladi ljudi mogu na internetu sudjelovati u razgovorima i aktivnostima koje su seksualne prirode i to treba shvatiti kao normalan dio odrastanja. Takve aktivnosti su potpuno različite od postupaka počinitelja seksualnih kaznenih djela na štetu djece.

U slučaju da posumnjate da je vaše dijete žrtva seksualnog zlostavljanja ili pronađete bilo kakav trag na računalu (slika, video, poruke elektroničke pošte), bez odgode podijelite svoju zabrinutost s djetetom i razgovarajte s njim o tome problemu, kao što bi i nače razgovarali. Ako i nakon razgovora s djetetom niste zadovoljni objašnjenjem koje vam je dalo i ako ste iz bilo kojeg razloga i dalje zabrinuti, molimo da zatražite dodatna objašnjenja i pomoć odgovarajućih stručnjaka.

Možete obavijestiti policiju na telefon 92, adresu elektroničke pošte policija@mup.h, ili izravno doći u najbližu policijsku postaju ili policijsku upravu.

Prijavu možete proslijediti i državnom odvjetništvu. Njihova osnovna funkcija je kazneni progon počinitelja kaznenih djela te će vaša prijava najvjerojatnije biti dostavljena policiji, čiji će stručnjaci provesti kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja identiteta počinitelja te o tome obavijestiti državno odvjetništvo.

Trebaju li roditelji zabraniti svojoj djeci korištenje računala ?

Velikom broju roditelja to je prva pomisao nakon što pročitaju ovaj sadržaj. Naravno, odgovor na pitanje je ne. Takva zabrana bila bi kontraproduktivna. Upravo ih bojazan da bi mogla ostati bez privilegije korištenja interneta može potaknuti da budu tajnovita i da ne govore roditeljima o eventualnim problemima tijekom korištenja interneta.

SAVJETI ZA DJECU

OPREZNO NA INTERNETU

Nemoj nikome davati osobne podatke:
-svoje ime
-adresu elektroničke pošte
-korisnička imena i lozinke
-brojeve telefona
-adresu
-ime škole
Nemoj nikome davati osobne podatke svojih prijatelja i roditelja.

LAŽNO PREDSTAVLJANJE

Osobe s kojima komuniciraš preko interneta mogu lagati o tome tko su i koliko imaju godina. Nisu sve informacije koje dobiješ preko interneta točne i istinite.

SUSRETI S DRUGIM OSOBAMA

Susret s osobom koju si upoznao/upoznala preko interneta može biti opasan.
Susresti se možeš samo uz dopuštenje svojih roditelja ili skrbnika i to isključivo onda kada susretu oni mogu biti prisutni.

PRIMANJE I SLANJE PORUKA 

Primanje e-mailova, poruka putem aplikacija za izravnu razmjenu elektronske pošte (popularnih Instant Messangera), otvaranje datoteka, slika i videomaterijala može ti stvoriti problem:
-virusi ti mogu onemogućiti daljnji rad na računalu,
-na zaslonu računala mogu se pojaviti uznemirujuće i seksualne poruke, slike ili videosadržaji.

POVJERI SE

Nisi ti kriv/kriva ako primaš uznemirujuće i seksualne poruke.

Reci svojim roditeljima, skrbnicima, nastavnicima ili drugim odraslim osobama u koje imaš povjerenje ako te komunikacija na internetu ili sadržaji koje dobivaš  vrijeđaju, plaše ili su seksualne prirode.

Pošalji e-mail na adresu policija@mup.hr

Ocijeni članak