[VIDEO] Ekskluzivni razgovor s kozmonautom Sergejem Zaljotinom

Teško je naći svestraniju profesiju vezanu uz nove tehnologije od profesije kozmonauta, kaže Sergej Viktorovič Zaljotin, kozmonaut i pilot najvišeg ranga, vlasnik titule heroja Ruske federacije, u ekskluzivnom intervju za emisiju Kod budućnosti.

Čovjek koji je bio na dvije svemirske misije na ruskoj postaji Mir te na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), snagu za novi svemirski let prikuplja obučavajući mlade kozmonaute u Roscosmosu, Ruskoj federalnoj svemirskoj agenciji.



Primarno je pilot prve klase za kojega je profesionalna svemirska priča počela kada je u njegovu tadašnju zračnu bazu blizu grada Smolenska stigla skupina agenata iz Centra za pripremu kozmonauta te među 60 pilota odabrala petoricu, od kojih je jedan bio Zaljotin.

Kozmonaut - u životu i duši znanstvenik

Zanimanje kozmonauta je sveobuhvatno, no on prvenstveno mora biti znanstvenik; svemirska znanost unapređuje tehničke ideje koje se realiziraju na Zemlji. No kozmonaut mora biti i pilot, a da bi znao upravljati sustavima mora raditi i kao inženjer, ističe Zaljotin.

Na svom je prvom svemirskom letu morao obaviti čak 52 znanstvena pokusa, a mnogi od njih bili su vezani za biotehnologiju, kristale, usjeve, mediciju. No za seriju eksperimenata iz termodinamike 2000. godine osvojio je i državnu nagradu na području fizike. Na drugom svemirskom letu izvršio je 16 eksperimenata.



Uz školovanje za pilota i svemirskog inženjera, svi kozmonauti imaju i određeni stupanj obrazovanja u nekoj drugoj profesiji. Tako je njegovo drugo zanimanje - inženjer ekologije, a specijalizirao je zračno-svemirski monitoring. Ekologija je i inače druga ili treća specijalnost polovice ruskih kozmonauta, a njezino posebno mjesto omogućuje joj činjenica da su resursi za preživljavanje odnosno količina onoga što možemo ponijeti u svemir - vrlo ograničeni. Zato su u svemiru podjednako važni racionalna potrošnja i reciklaža.

U svemiru je svaka minuta isplanirana

Sa znanstvenog stajališta osnovna zadaća kozmonauta u svemiru nije analiza već ispravno izvođenje eksperimenata koje stručnjaci na Zemlji detaljnije razrađuju te na kraju donose zaključke, tvrdi Zaljotin. Pritom naglašava da je najodgovorniji dio kozmonautova zadatka upravo poštovati dogovoren raspored i proceduru izvršenja pokusa.



Kozmonautu u svemiru treba 30 posto više sna nego na Zemlji pa mu ostaje manje od 16 sati za provođenje procedure i provjeru svih sustava. Sve aktivnosti iziskuju više vremena i veću kontrolu nego na Zemlji te za osobne potrebne dnevno ima sat do sat i pol. Ovisno o prozračnosti atmosfere ali i nekim drugim faktorima, kozmonautu je najveća radost, ukoliko je udaljen oko 500 kilometara od Zemlje, posebnim dalekozorom vidjeti svoj dom, kaže.

Kada je završavao svoju drugu svemirsku misiju na postaji Mir, po običaju je za sljedećeg kozmonauta koji ju je trebao nastaviti, na stolu ostavio kruh, sol i bocu francuskog konjaka. No potom je odlučeno da se zbog financijskih problema projekt postaje Mir prekida.



Ipak, Zaljotin je bio i na ISS-u pa je uspoređujući postaje zaključio kako mu se Mir čini udobnijim i pogodnijim za izvršavanje zadaća. Manji je, kaže, pa od jednog do drugog modula treba svega 15-20 sekundi dok je Međunarodna svemirska postaja ogromna no istovremeno i moćnija po pitanju energetike te pogodnija za provođenje zahtjevnijih eksperimenata.

Do njegova nova svemirskog leta i naše nove priče donosimo vam u cijelosti ovotjedno izdanje emisije Kod budućnosti, uz ekskluzivni intervju, upotpunjeno i nekim drugim zanimljivim temama.

Prethodne emisije pogledajte OVDJE.

Ocijeni članak