Kod budućnosti: Planovi znanstvenika NASA-e i misije Agencije

Američka svemirska agencija NASA sastoji se od mnogo centara diljem SAD-a. Oni su podijeljeni u nekoliko osnovnih grupa, među kojima su i eksperimentalna središta, muzeji, konstrukcije i lansirni objekti, projekt Deep Space te znanstveno-istraživački centri. Jedan od njih je Istraživački centar Ames (Ames Research Centre) smješten u Silicijskoj dolini.

Lani, na 45. godišnjicu kada je Neil Armstrong stupio na Mjesec, NASA je napravila plan za sljedeći golemi korak u istraživanju svemira - slanje astronauta na Mars. Stoga su se u Agenciji 2014. počele jačim intenzitetom razvijati razne nove tehnologije, poput usavršavanja pogona na solarnu energiju kojim bi se efikasnije putovalo u svemir.

Kako bi  ljudi mogli živjeti u svemiru te ga osvajati, ali i kako bi ujedno bolje živjeli na Zemlji, potrebno je novo gospodarstvo svemirskog istraživanja, kaže dr. Pete Worden, glavni direktor Ames Research Centrea.


Astronauti

Naime, 2020. NASA želi poslati čovjeka do asteroida, kojega bi robotska raketa stavila u stabilnu Mjesečevu orbitu kao dio misije njegova preusmjeravanja. Naime, asteroidi su potencijal i prijetnja. Prijetnja su ukoliko udare u Zemlju, no veoma su interesantan izvor elemenata pošto su neki u potpunosti metali, a neki pak voda.

Međunarodna svemirska postaja pruža jedinstvene mogućnosti jer ondje astronauti mogu raditi na biološkim i medicinskim istraživanjima za Zemlju. Pritom im sve potrebno dostavljaju partneri, SpaceX i Orbital Sciences Corporation. Tako se ondje, primjerice, nalazi i prvi 3D printer u svemiru koji se koristi za izradu dijelova te znanstveni instrument izvana spojen na postaju koji nadgleda brzinu i smjer vjetrova nad oceanima te služi za prognozu vremena i praćenja velikih klimatskim promjena na Zemlji.


Orbital

NASA testirala 'leteći tanjur'

Prvi uspješan let tanjurske letjelice u lipnju je demonstrirao sustav napuhavanja koji bi se mogao koristiti za slijetanje većeg i težeg tereta na planete s atmosferom.

NASA-in rover otkrio tragove života - na Marsu ima bakterija?

Izgradnja raketnog svemirskog broda za NASA-in transport astronauta do Marsa napredovala je u 2014. Nakon ključnih provjera, u kolovozu je odobreno sastavljanje svemirskog lansirnog sustava za pogonsku raketu. Nova postrojenja za izgradnju počela su testirati postupke te procjenjivati prototipe s lakšim kompozitnim materijalima.


Lansiranje Oriona

Povijesni trenutak za NASA-u te odlučujući korak na putu na Mars bio je uspješni prvi test leta svemirskog broda Orion održan u prosincu. Bio je to ujedno i važan ispit Orionova sustava za sigurnost posade u pripremi misije koja će s astronautima poći do asteroida ili Marsa.

Europska svemirska agencija - rad na konceptu podizanja ljudske baze na Mjesecu

No, prije projekta odlaska na Mars, centar Ames uspješno je završio dva projekta kojima se bavio promatranjem Mjesečeva kratera te istraživanjem tanke Mjesečeve atmosfere, egzosfere, koja u najvećem postoku sadržava plinove helij, neon te argon, i okolišne prašine.

NASA-ina robotska letjelica završila misiju na Mjesecu

Mjesec bi mogao postati ljudima najinteresantniji izvor resursa u ovome stoljeću, kaže dr. Worden. Razlog tomu je što je milijardama godina bombardiran asteroidima, a neki od njih bogati su platinskim metalima što može omogućiti eksploataciju metala veću od one iz svih rudnika na Zemlji.


Istraživanje Mjesečeve atmosfere

Na Mjesečevim je polovima pronađena znatna količina vode, a taj najvredniji element u svemiru, osim što omogućuje život, predstavlja i raketno gorivo potrebno na misijama. U dubokim kraterima blizu polova temperatura je uvijek oko -240 i upravo se ondje mogu naći elementi nepromijenjeni od postanka svemira.

2014. - godina otkrića, zagonetki, dostignuća

Prošla godina bila je godina otkrića, zagonetki i razloga za istraživanje Sunčeva sustava i šire. U studenome je Rosetta, letjelica Europske svemirske agencije (ESA) koja nosi tri NASA-ina instrumenta uspješno spustila robotsku sondu Philae na površinu jurećeg kometa. Bilo je to prvo lagano slijetanje letjelice na komet.

Američki satelit Maven ušao u orbitu oko Marsa

NASA-in, pak, svemirski teleskop Kepler u travnju je otkrio novi planet veličine Zemlje, oko 500 svjetlosnih godina udaljen od nas, a na kojem bi također moglo biti tekuće vode. Potom je u rujnu na Crveni planet stigao MAVEN. Riječ je o najnovijem članu flote za istraživanje Marsove atmosfere čiji je cilj istražiti kako je tijekom stoljeća gubitak atmosferskih plinova utjecao na tamošnju klimu.


Rover

Uzorci prvog kamena koje je rover Curiosity izbušio u podnožju Mount Sharpa potvrdili su postojanje minerala koje je Marsov izviđački satelit otkrio u orbiti. Izabrani su i znanstveni instrumenit za novi rover. Tako će taj istraživač Marsa, koji će NASA 2020. poslati na planet, uz pomoć dosad neviđene znanstveno-istraživačke tehnologije omogućiti nova saznanja o potencijalnim lokacijama naseljivog okoliša, ali i tražiti konkretne tragove života.

Osim planova NASA-e; misije slanja ljudi na Mars te misije preusmjeravanja asteroida u stabilnu orbitu oko Mjeseca, uz sve veći broj istraživanja u Sunčevu sustavu, učenje o stvaranju i razvoju Crvenog planeta pomaže nam da naučimo više o povijesti i budućnosti naše Zemlje.



I dok sva buduća istraživanja streme ka odgovoru na pitanje postoji li život izvan Zemlje, u ovotjednom izdanju emisije donosimo i zanimljivu priču o slovenskom inženjeru strojarstva, pioniru svemirskih tehnologija - Hermanu Potočniku Noordungu, čiji je rad tema izložbe u Galeriji Klovićevi dvori.

Svim ljubiteljima Koda budućnosti novi sastanak zakazujemo u nedjelju 25. siječnja na HRT4 u 16.35. Prethodna izdanja pogledajte OVDJE.

Ocijeni članak