Kod budućnosti: Od neuromorfnih računala do baze na Mjesecu

Europska svemirska agencija već radi na konceptu podizanja ljudske baze na Mjesecu, točnije na njegovu južnom polu, u krateru Shackletonu, i to uz pomoć robota s ugrađenim 3D pisačem. Metoda je to pionirskog pomaka nastala na iskustvu gradnje održivih struktura u najekstremnijim uvjetima na Zemlji.



Letjelica predviđena za lansiranje na južni pol Mjeseca, područje goleme temperaturne varijacije te bez zaštitnog atmosferskog plašta, bit će opremljena cilindrom, kupolom na napuhavanje i dvama autonomnim robotima s 3D pisačima. Oni će izgraditi bazu prikupljanjem regolita te postavljanjem mjesečeve prašine preko kupole, potporne strukture baze, u kojoj se planira smještaj za četiri čovjeka.

I dok je Europska svemirska agencija zaokupljena tim ambicioznim konceptom,  ambicioznim projektom bave se stotine europskih znanstvenika. Riječ je o radu na simulaciji mozga u superračunalu, istraživanju koje će imati golemi utjecaj u liječenju bolesti najsloženijeg stroja i najtajanstvenije pojave u našem tijelu.

Simulacijom će neuroznanstvenici izradili cjelovitu kartu našeg mozga, ali i stečena znanja upotrijebiti u osmišljavanju novih računalnih tehnologija. No, kako bi projekt bio moguć, potrebno je ujediniti računalne resurse s obzirom da bi neophodna superračunala trebala biti tisuću puta snažnija od onih koje danas posjedujemo. Otkrivanje načina na koji spoznajemo omogućit će razvoj neuromorfnih računala, uređaja koji će kombinirati snagu mikroelektronike s fleksibilnošću ljudske inteligencije.



I dok je taj jedinstveni plan sustavnog proučavanja mozga, koji će potom preobraziti i elektroniku, okupio mnoge ugledne europske neuroznanstvenike, jedinstven su, pak, iskorak u području istraživanja hrane učinili stručnjaci iz instituta Fraunhofer.

Oni su se, naime, uhvatili u koštac s rješavanjem problema neugodnog mirisa i gorkog okusa biljke vučike. Utvrdili su dosad nepoznate sastojke koje prije nije bilo moguće izdvojiti. Nalazi su im poslužili u ciljanom odabiru ekoloških otapala za neutraliziranje okusa i mirisa, no istodobno je primjenom određene tehnologije očuvana funkcionalnost bjelančevina. Otvorio se tako prostor golemom tržištu za proizvode koji se mogu napraviti od biljnih odnosno bjelančevina vučike. Biljka je to koja bi tako mogla postati važan dio u lancu proizvodnje hrane te korisna u očuvanju zdravlja ljudi i okoliša.

No, korisno je i informirati se o rizicima dostupnosti podataka na internetu, kibernetičkom kriminalu te načinu postizanja zadovoljavajuće sigurnosne razine na raznim platformama. Stoga vam u cijelosti donosimo ovotjednu emisiju Kod budućnosti te otkrivamo detalje navedenih i nadasve zanimljivih tema.

Sljedeća emisija na rasporedu je u nedjelju 14. prosinca na HRT4 u 16.35. Sva prethodna izdanja pogledajte OVDJE.

Ocijeni članak